Sukob Sjedinjenih Država s Venezuelom uglavnom proizlazi iz političkog neslaganja s Madurovom vladom, zabrinutosti oko pitanja ljudskih prava, demokratske regresije, humanitarnih kriza i natjecanja za venezuelanske naftne resurse i regionalne strateške interese. SAD Madurovu vladu smatra nelegitimnom i poduzeo je mjere poput ekonomskih sankcija, diplomatske izolacije i potpore oporbi. Međutim, također se suočava s realnošću da domaće rafinerije uvelike ovise o venezuelanskoj teškoj nafti.
Glavni razlozi:
Politički i demokratski sukobi: SAD Madurovu vladu u Venezueli smatra "autoritarnom", s nepoštenim izborima i nedostatkom demokracije. Podržava oporbenog vođu Guaidóa i pokušava svrgnuti Madurov režim.
Ljudska prava i humanitarna kriza: SAD optužuje venezuelansku vladu za kršenje ljudskih prava, što je dovelo do teške ekonomske i humanitarne krize i velikog broja ljudi koji su bježali. SAD to koristi kao izgovor za intervenciju.
Naftna strategija i gospodarski interesi: Venezuela ima ogromne rezerve nafte, a američke rafinerije dizajnirane su za preradu teške sirove nafte. Međutim, američke sankcije ograničile su trgovinu naftom i također utjecale na vlastitu potražnju SAD-a za dizelskim gorivom i drugim gorivima.
Regionalni utjecaj: SAD ima za cilj oslabiti utjecaj Venezuele u Latinskoj Americi, posebno s obzirom na njezine bliske veze s Kubom, Rusijom i drugim zemljama.
Problemi s drogom (sekundarni): Iako je Venezuela nekoć bila optuživana kao zemlja tranzita droge, fokus SAD-a na zabrani droge prešao je na Meksiko, a uloga Venezuele u krijumčarenju droga poput fentanila smatra se manje istaknutom od uloge zemalja poput Kolumbije.
Akcije koje je poduzeo SAD:
Ekonomske sankcije: zabrana financijskih transakcija s vladom Venezuele i ograničavanje izvoza nafte.
Diplomatska izolacija: Nepriznavanje Madurovog režima i traženje međunarodne potpore za izolaciju Venezuele.
Potpora oporbi: Javno podržavanje oporbe i pokušaj promjene vlasti.
Vojni pritisak: Trumpova administracija jednom je prijetila vojnom akcijom protiv Venezuele, ali se uglavnom oslanjala na ekonomska i diplomatska sredstva.
Ukratko, američko sučeljavanje s Venezuelom složeno je međudjelovanje višestrukih čimbenika, čija je srž izazov legitimnosti Madurovog režima i razmatranja regionalnih političkih i gospodarskih interesa.

